Bakalar se dva dana prije kuhanja drži potopljen u vodi koju je potrebno mijenjati. Zatim mu se skinu peraje, kožica i drača (kosti). Kuha se u vodi dok ne omekša. Skuhanom bakalaru dodaju se češnjak, nasjeckani pretusimul (peršin), papar, sol i maslinovo ulje.

Vela Puharić, V. (2008). Tradicijska kuhinja makarskog primorja Vrime prošlosti na pijatu budućnosti. Etnološka istraživanja, (12/13), 397-410.

Potrebne namirnice: 2 kg krumpira, i kg brašna (koliko traži krumpir), 20 dag šećera, čaša mlijeka,soli, maraskino (ružolin ili neki drugi liker radi mirisa), vanilijin šećer, naribana kora od limuna i naranče, malo cimeta, 15-20 dag suvica (grožđica), muškatni oraščić, maslinovo ulje za prženje.

 Brašno se prosije. Krumpiri se skuhaju i još vrući provuku kroz štrukapatata (sprava za gnječenje krumpira), doda se soli i vruće mlijeko. Sve se dobro izmješa i dodaje brašno s ostalim sastojcima dok tijesto ne bude srednje gustoće. Pustimo ga da malo odstoji (oko pola sata). Fritule se oblikuju tako da se tijesto stisne u lijevu šaku i pusti da izlazi iz ruke između palca i kažiprsta, a žlicom (treba je močiti u vodu nakon svake fritule) u desnoj ruci uzimaju se i stavljaju u vrelo ulje. Prže se u tavi dok ne porumene. Posipaju se šećerom pomješanim s malo vanilina šećera.

U hladna zimska vremena kao posebna poslastica kuhao se kupus, kad ga ujide led, namrsno, s kaštradinom (suha bravetina ili kozletina). Opere se 60 dag kaštradine i kuha dva sata, bez soli. Doda se 1 kg opranog, očišćenog kupusa i zajedno kuha još pola sata. Nakon toga u lonac se stavi 50 dag krumpira nasjeckanoga na kockice, 10 dag slanine, 4 češnja češnjaka i malo nasjeckanog pretusimula. Kuha se na laganoj vatri, a na kraju se doda malo konšerve, po ukusu. Kupus i meso poslužuje se zajedno.

Vela Puharić, V. (2008). Tradicijska kuhinja makarskog primorja Vrime prošlosti na pijatu budućnosti. Etnološka istraživanja, (12/13), 397-410.

Torta od krokanta

Tuče se snijeg od 3 bjelanjka, u njih se doda 8 dag isjeckanih oraha, 6 dag kristalnog šećera i malo nastrugane limunove kore. Smjesa se izreže na duguljaste oblike i lagano peče. Oblikuju se u razne figure, karakteristične za svadbenu prigodu, jer tu tortu mladenci zajedno režu za sreću.

Rafioli

Za tijesto se dobro istuče 75 dag brašna, 4 jaja, 2 žumanjca, 2 žlice šećera, malo soli, 22 dag maslaca i mlijeka po potrebi. Tijesto se razvije u tanki list te reže u manje polukrugove, koji se pune nadjevom od 50 dag neoguljenih, poprženih i samljevenih badema, 3 cijela jaja, snijega od 2 bjelanjka, malo cimeta, malo muškatnih oraščića, 50 dag šećera, 2 bićerina ruma, maraskina ili rakije, kore od 1 limuna i 1 naranče, komadića naribane čokolade i 2 kućarina masla. Rafioli se peku na umjerenoj vatri, premažu bjelanjkom i pospu rezanim bademima i šećerom od vanilije.

Torta Makarana

Napravi se tijesto od 40 dag prosijanog brašna (oštrog i mekog), 3 žumanjca, 20 dag maslaca, nastrugane kore jednog limuna, malo maraskina i 2 žlice šećera. Tijesto se dobro izradi i razvije u tanak list. Listom se obloži sa svih strana plitki, široki oblik za pečenje te se u njega žlicom polako stavlja nadjev.

Nadjev: samelje se 1 kg poprženih badema, doda im se 1 kg šećera u prahu, malo vanilinog šećera, 15 istučenih jaja, nastrugana kora limuna, muškatni oraščić i malo maraskina. Sve se dobro izmiješa. Ostatak lista reže se u trake i mrežasto stavlja preko nadjeva. Pečena torta naškropi se maraskinom i pospe šećerom.

Vela Puharić, V. (2008). Tradicijska kuhinja makarskog primorja Vrime prošlosti na pijatu budućnosti. Etnološka istraživanja, (12/13), 397-410.

Inćuni se prođu kroz ruku i stave kuhati u hladnoj vodi s rizom limuna u kori. Kad provriju, gotovi su te se stave hladiti. Ohlađeni se začine s malo kvasine, soli, maslinova ulja i papra.

Vela Puharić, V. (2008). Tradicijska kuhinja makarskog primorja Vrime prošlosti na pijatu budućnosti. Etnološka istraživanja, (12/13), 397-410.

Pamidore (rajčice) prerezati popola, na svaku polovinu stavi se malo usitnjene murtele i maslinova ulja. Na gradele se poslože povrtnice i peku dok voda ne ishlapi. Poslužuje se uz pečenu ribu.

Vela Puharić, V. (2008). Tradicijska kuhinja makarskog primorja Vrime prošlosti na pijatu budućnosti. Etnološka istraživanja, (12/13), 397-410.

Dobro se opere 75 dag goveđeg buta, ocijedi i nabocka (špikuje) klinčićima, češnjakom, suhom slaninom i mrkvom. Tako špikovano meso stavi se u kvasinu (vinski ocat) da odleži preko noći. Meso, 10 dag masti, veća kapula (luk), malo soli, papar, nastrugan muškatni oraščić, nariban manji korjen celera stavi se u posudu i prži dok meso ne ostane bez soka. Zatim se zalije s pola litre prošeka, u kojem se rastopila žlica konšerve (pire od rajčica). Kad provrije, zalijeva se juhom ili vodom. Kuha se na tihoj vatri 3-4 sata.Skuhano meso nareže se na tanke komade, složi i kuha još pola sata.Ukoliko sok nije dovoljno smeđ i gust, može se dodati kućarin (mala žlica) mrvica poprženih s malo konšerve.

Vela Puharić V. (2008.)Tradicijska kuhinja Makarskog primorja "Vrime prošlosti na pjatu budućnosti". Etnološka istraživanja (12/13), 397-410

Potrebno je: 1 kg brašna, 7 jaja (3 cijela + 4 žumanca), 30 dag šećera, 20 dag masti (pola biljnog, pola životinjskog porijekla), kora od limuna i naranče, maraskino, rum, sol, kvasac.

Pustiti da se kockica kvasca sa šećerom diže u 2,5 dl toplog mlijeka, mekano umutiti brašno i ostale sastojke te pustiti da stoji dva sata. Nakon toga još jedanput promiješati i ostaviti jedan sat.

Sirnice oblikovati u loptice, a garitule u pletenice. Oblikovano pustiti da odstoji deset minuta te peći pokriveno masnim papirom jedan sat na 180°C. Desetak minuta prije kraja ukrasiti ih dobro istučenim bjelanjcima i šećerom.

Vela Puharić, V. (2008). Tradicijska kuhinja makarskog primorja Vrime prošlosti na pijatu budućnosti. Etnološka istraživanja, (12/13), 397-410.

Smokve za sušenje moraju biti zdrave. Suše se nekoliko dana, treba ih okretati svaki drugi dan. Kad se osuše, ubere se lovorov list i spreme se. Ukoliko želimo suhe smokve bez striša, sumporat ćemo ih tako da ih složimo u krtol koji stavimo na štap. U pripremljenu željeznu bačvu stavimo papir na kojemu je sumporni prah te ga zapalimo. Pripremljene smokve stavimo iznad toga i ostavimo pokrivene otprilike tri sata. Tako se dobiju sumporane smokve.

Vela Puharić, V. (2008). Tradicijska kuhinja makarskog primorja Vrime prošlosti na pijatu budućnosti. Etnološka istraživanja, (12/13), 397-410.