Bakalar se dva dana prije kuhanja drži potopljen u vodi koju je potrebno mijenjati. Zatim mu se skinu peraje, kožica i drača (kosti). Kuha se u vodi dok ne omekša. Skuhanom bakalaru dodaju se češnjak, nasjeckani pretusimul (peršin), papar, sol i maslinovo ulje.

Vela Puharić, V. (2008). Tradicijska kuhinja makarskog primorja Vrime prošlosti na pijatu budućnosti. Etnološka istraživanja, (12/13), 397-410.

Potrebne namirnice: 2 kg krumpira, i kg brašna (koliko traži krumpir), 20 dag šećera, čaša mlijeka,soli, maraskino (ružolin ili neki drugi liker radi mirisa), vanilijin šećer, naribana kora od limuna i naranče, malo cimeta, 15-20 dag suvica (grožđica), muškatni oraščić, maslinovo ulje za prženje.

 Brašno se prosije. Krumpiri se skuhaju i još vrući provuku kroz štrukapatata (sprava za gnječenje krumpira), doda se soli i vruće mlijeko. Sve se dobro izmješa i dodaje brašno s ostalim sastojcima dok tijesto ne bude srednje gustoće. Pustimo ga da malo odstoji (oko pola sata). Fritule se oblikuju tako da se tijesto stisne u lijevu šaku i pusti da izlazi iz ruke između palca i kažiprsta, a žlicom (treba je močiti u vodu nakon svake fritule) u desnoj ruci uzimaju se i stavljaju u vrelo ulje. Prže se u tavi dok ne porumene. Posipaju se šećerom pomješanim s malo vanilina šećera.

U hladna zimska vremena kao posebna poslastica kuhao se kupus, kad ga ujide led, namrsno, s kaštradinom (suha bravetina ili kozletina). Opere se 60 dag kaštradine i kuha dva sata, bez soli. Doda se 1 kg opranog, očišćenog kupusa i zajedno kuha još pola sata. Nakon toga u lonac se stavi 50 dag krumpira nasjeckanoga na kockice, 10 dag slanine, 4 češnja češnjaka i malo nasjeckanog pretusimula. Kuha se na laganoj vatri, a na kraju se doda malo konšerve, po ukusu. Kupus i meso poslužuje se zajedno.

Vela Puharić, V. (2008). Tradicijska kuhinja makarskog primorja Vrime prošlosti na pijatu budućnosti. Etnološka istraživanja, (12/13), 397-410.

Torta od krokanta

Tuče se snijeg od 3 bjelanjka, u njih se doda 8 dag isjeckanih oraha, 6 dag kristalnog šećera i malo nastrugane limunove kore. Smjesa se izreže na duguljaste oblike i lagano peče. Oblikuju se u razne figure, karakteristične za svadbenu prigodu, jer tu tortu mladenci zajedno režu za sreću.

Rafioli

Za tijesto se dobro istuče 75 dag brašna, 4 jaja, 2 žumanjca, 2 žlice šećera, malo soli, 22 dag maslaca i mlijeka po potrebi. Tijesto se razvije u tanki list te reže u manje polukrugove, koji se pune nadjevom od 50 dag neoguljenih, poprženih i samljevenih badema, 3 cijela jaja, snijega od 2 bjelanjka, malo cimeta, malo muškatnih oraščića, 50 dag šećera, 2 bićerina ruma, maraskina ili rakije, kore od 1 limuna i 1 naranče, komadića naribane čokolade i 2 kućarina masla. Rafioli se peku na umjerenoj vatri, premažu bjelanjkom i pospu rezanim bademima i šećerom od vanilije.

Torta Makarana

Napravi se tijesto od 40 dag prosijanog brašna (oštrog i mekog), 3 žumanjca, 20 dag maslaca, nastrugane kore jednog limuna, malo maraskina i 2 žlice šećera. Tijesto se dobro izradi i razvije u tanak list. Listom se obloži sa svih strana plitki, široki oblik za pečenje te se u njega žlicom polako stavlja nadjev.

Nadjev: samelje se 1 kg poprženih badema, doda im se 1 kg šećera u prahu, malo vanilinog šećera, 15 istučenih jaja, nastrugana kora limuna, muškatni oraščić i malo maraskina. Sve se dobro izmiješa. Ostatak lista reže se u trake i mrežasto stavlja preko nadjeva. Pečena torta naškropi se maraskinom i pospe šećerom.

Vela Puharić, V. (2008). Tradicijska kuhinja makarskog primorja Vrime prošlosti na pijatu budućnosti. Etnološka istraživanja, (12/13), 397-410.

Inćuni se prođu kroz ruku i stave kuhati u hladnoj vodi s rizom limuna u kori. Kad provriju, gotovi su te se stave hladiti. Ohlađeni se začine s malo kvasine, soli, maslinova ulja i papra.

Vela Puharić, V. (2008). Tradicijska kuhinja makarskog primorja Vrime prošlosti na pijatu budućnosti. Etnološka istraživanja, (12/13), 397-410.

.

Pamidore (rajčice) prerezati popola, na svaku polovinu stavi se malo usitnjene murtele i maslinova ulja. Na gradele se poslože povrtnice i peku dok voda ne ishlapi. Poslužuje se uz pečenu ribu.

Vela Puharić, V. (2008). Tradicijska kuhinja makarskog primorja Vrime prošlosti na pijatu budućnosti. Etnološka istraživanja, (12/13), 397-410.

Dobro se opere 75 dag goveđeg buta, ocijedi i nabocka (špikuje) klinčićima, češnjakom, suhom slaninom i mrkvom. Tako špikovano meso stavi se u kvasinu (vinski ocat) da odleži preko noći. Meso, 10 dag masti, veća kapula (luk), malo soli, papar, nastrugan muškatni oraščić, nariban manji korjen celera stavi se u posudu i prži dok meso ne ostane bez soka. Zatim se zalije s pola litre prošeka, u kojem se rastopila žlica konšerve (pire od rajčica). Kad provrije, zalijeva se juhom ili vodom. Kuha se na tihoj vatri 3-4 sata.Skuhano meso nareže se na tanke komade, složi i kuha još pola sata.Ukoliko sok nije dovoljno smeđ i gust, može se dodati kućarin (mala žlica) mrvica poprženih s malo konšerve.

Vela Puharić V. (2008.)Tradicijska kuhinja Makarskog primorja "Vrime prošlosti na pjatu budućnosti". Etnološka istraživanja (12/13), 397-410

Potrebno je: 1 kg brašna, 7 jaja (3 cijela + 4 žumanca), 30 dag šećera, 20 dag masti (pola biljnog, pola životinjskog porijekla), kora od limuna i naranče, maraskino, rum, sol, kvasac.

Pustiti da se kockica kvasca sa šećerom diže u 2,5 dl toplog mlijeka, mekano umutiti brašno i ostale sastojke te pustiti da stoji dva sata. Nakon toga još jedanput promiješati i ostaviti jedan sat.

Sirnice oblikovati u loptice, a garitule u pletenice. Oblikovano pustiti da odstoji deset minuta te peći pokriveno masnim papirom jedan sat na 180°C. Desetak minuta prije kraja ukrasiti ih dobro istučenim bjelanjcima i šećerom.

Vela Puharić, V. (2008). Tradicijska kuhinja makarskog primorja Vrime prošlosti na pijatu budućnosti. Etnološka istraživanja, (12/13), 397-410.

Medenjaci

Na dasci se prosije 40 dag brašna te mu se doda žličica sode bikarbone, 15 dag šećera u prahu, 3-5 žlica meda, 3 jaja, 4 tučena klinčića, malo cimeta, malo muškatnog oraščića, naribana kora limuna i naranče i malo soli. Izvalja se tijesto na debljinu 2 cm te se režu oblici. Peče se na umjerenoj vatri.

Mandulet

Oko pola sata na pari se tuče 5 bjelanjaka, 30 dag šećera, 2-3 žlice vreloga meda i 25 dag krupno izrezanih i poprženih bajama. Na dno tepsije položi se komad oblatne i na nju izlije topla smjesa. Povrh smjese stavi se drugi komad oblatne i sve ostavi preko noći da se ohladi. Sutradan se nožem označe jednaki komadi i režu, po mogućnosti na mramornoj ploči.

Arancini

Kora od naranče (limuna ili bilo kojeg agruma) ostavi se potopljena u vodi 7-8 dana. Potrebno je često mijenjati vodu da iz kore nestane gorčina. Kad koru izvadimo iz vode, izrežemo je na prutiće i izvažemo, te dodamo jednaku količinu šećera koliko je teška kora. Zajedno se kuhaju dok rub ne pobijeli, nakon čega se izvadi kora, uvalja u krupni šećer i ostavi na čistu krpu da se suši.

Rožata

Dobro se istuče 6 jaja sa 6 žlica šećera i malo više od pola litre mlijeka te se doda naribana limunova kora, malo maraskina i vrećica vanilinog šećera. Posebno se u maloj posudi zagrijava 25 dag šećera dok ne posmeđi te se njime oblije veći kalup u koji se ulije smjesa za rožatu. Kalup sa smjesom stavi se u veću posudu u kojoj je provrela voda do polovice kalupa te se na pari kuha 3⁄4 sata, a onda peče u pećnici još 1⁄4 sata. Kad se kalup malo ohladi, preokrene se te se rožata pažljivo istrese na veliki tanjur.

Bobići

Polovica od 90 dag neoguljenih bajama se samelje, a druga polovica krupnije isjecka. Dobro se izmiješa 6 jaja sa 70 dag šećera, dodaju se bajami, malo muškatnog oraščića i izribana kora limuna. Oblikuju se jednake malene kuglice, po sredini se pritisnu prstom da se napravi lagana udubina te se peku na vrlo laganoj vatri. Lim na kojemu se peku premaže se pčelinjim voskom.

Vela Puharić, V. (2008). Tradicijska kuhinja makarskog primorja Vrime prošlosti na pijatu budućnosti. Etnološka istraživanja, (12/13), 397-410.

Smokve za sušenje moraju biti zdrave. Suše se nekoliko dana, treba ih okretati svaki drugi dan. Kad se osuše, ubere se lovorov list i spreme se. Ukoliko želimo suhe smokve bez striša, sumporat ćemo ih tako da ih složimo u krtol koji stavimo na štap. U pripremljenu željeznu bačvu stavimo papir na kojemu je sumporni prah te ga zapalimo. Pripremljene smokve stavimo iznad toga i ostavimo pokrivene otprilike tri sata. Tako se dobiju sumporane smokve.

Vela Puharić, V. (2008). Tradicijska kuhinja makarskog primorja Vrime prošlosti na pijatu budućnosti. Etnološka istraživanja, (12/13), 397-410.